Povijest usluge
Hašek je jedan od najstarijih mrežnih pravopisnih provjernika na svijetu. Ovo su važniji trenuci njegove povijesti, od prve zamisli do današnje usluge ispravi.me. Ljudi koji su ga stvarali navedeni su na stranici Autori i publikacije.
Šandor Dembitz od rujna 1975. do veljače 1976. vodi tehnički dio posla ispravljanja Englesko-hrvatskog leksikografskog korpusa, koji je za svoje leksikografske potrebe dao izraditi Željko Bujas. Zbog unosa podataka putem flexowritera (pisaćeg stroja kojemu je izlaz bila bušena papirnata traka), Korpus je bio opterećen brojnim zatipkovno-pravopisnim pogreškama, što je Šandora ponukalo da problem njihova otkrivanja i ispravljanja pokuša riješiti programski. Bilo je to samo četiri godine nakon što se na Stanfordu pojavio prvi američki pravopisni provjernik, s rječnikom od 10 tisuća različnica.
Ranih devedesetih Šandor u sklopu svog doktorata razvija hrvatski mrežni pravopisni provjernik i daje mu ime Hascheck, što je akronim izveden iz punoga naziva “Hrvatski akademski spelling checker”. Godine 1993. nudi ga FER-u, a ubrzo zatim i cjelokupnoj javnosti kao uslugu elektroničke pošte. U prvom desetljeću postojanja sustav rapidno uči i značajno poboljšava svoju lingvističku funkcionalnost.
Nakon višemjesečnog probnog rada Hašeka, Šandor šalje poruku sljedećeg sadržaja svim zabilježenim korisnicima:
Subject: eksperimentalna usluga U okviru E-maila u eksperimentalnom je radu usluga strojne provjere tekstova pisanih hrvatskim jezikom (hrvatski "spelling checking"). Zainteresirani korisnici upute mogu dobiti na adresi "hacheck@etf.hr" tako da navedu "Subject: uputa"Time Hašek postaje javna usluga dostupna svim korisnicima elektroničke pošte. Datoteka "poruka.svima" s ovim sadržajem i dalje stoji u Hašekovom direktoriju i nosi datum 21. ožujka 1994. u 9:34:20 sati.
Prema tekstu u WIN.INI, Hašek je prilično brz - npr: l MB teksta obradi u 7 minuta i po brzini se može mjeriti s najbržim engleskim spelling-checkerima (program je instaliran na Sun SPARe radnoj stanici). Tadašnja temeljna leksička baza broji 240 tisuća različnica. Sve one imaju potvrdu u tekstovima pisanim hrvatskim jezikom. Naučene su iz 1400 tekstova ukupnog opsega od 8.000.000 pojavnica. Pored temeljne leksičke baze hrvatskih različnica, konstruirana je posebna leksička baza engleskih riječi (broji 70 tisuća različnica) te baza imena i kratica, s 60 tisuća različnica.
Nakon deset godina korištenja usluge e-mailom, Hascheck dobiva web-sučelje i postaje dostupan preko web-preglednika. Sljedećih godina na razvoju korisničkog sučelja i funkcionalnosti rade brojni studenti FER-a, a sustavom se koristi sve više ljudi.
Promet iz 2010. se udvostručuje i 2011. godine prvi put bilježimo više od milijun zahtjeva godišnje, uz gotovo 313 milijuna provjerenih riječi. Te smo godine pronašli i 5,7 milijuna pogrešaka.
Započinje izrada hrvatskoga n-gramskog sustava, statističkog opisa korištenja riječi u jeziku. N-gramski sustavi tada su bili pretpostavka za razvoj sofisticiranih prirodnojezičnih usluga (strojna tvorba, odnosno prepoznavanje govora, te strojno prevođenje), tako da se ovim putem stvara podatkovna podloga nužna za prevladavanje zaostajanja hrvatskog jezika u jezičnim tehnologijama.
U studenom, Hašek je preimenovan u ispravi.me te postaje dostupan na adresi ispravi.me. Modernizirano sučelje dizajnirao je Tomislav Korman, a izradio ga je student Ivan Srdić.
Usluga prvi put obrađuje više od milijarde riječi godišnje - točnije, 1.240.434.997 riječi i pronalazi gotovo 20 milijuna pogrešaka.
U Zagrebu je u nedjelju, 11. veljače 2024. godine preminuo Šandor Dembitz, Hašekov autor. Usluga je te godine zabilježila više od 2 milijarde obrađenih riječi u nešto manje od 10 milijuna zahtjeva, uz 30 milijuna pronađenih pogrešaka.
U listopadu 2026. godine, nakon gotovo deset godina, objavljeno je novo korisničko sučelje, a pogonski mehanizam usluge zamijenjen je i unaprijeđen. Ispravi.me uz pravopis prvi put provjerava i gramatiku, analizirajući cijelu rečenicu.