{"id":1038,"date":"2024-01-05T09:10:42","date_gmt":"2024-01-05T08:10:42","guid":{"rendered":"https:\/\/ispravi.me\/info\/?p=1038"},"modified":"2024-01-07T22:01:13","modified_gmt":"2024-01-07T21:01:13","slug":"godisnja-inventura-ususret-30-rodendanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ispravi.me\/info\/godisnja-inventura-ususret-30-rodendanu\/","title":{"rendered":"Godi\u0161nja inventura ususret 30. ro\u0111endanu"},"content":{"rendered":"

Jo\u0161 je jedna godina za nama i vrijeme je za inventuru 2023. godine na FER-ovom strojnom provjerniku pravopisa Ispravi.me<\/a>.<\/p>\n

Prethodne je godine Ispravi.me, poslu\u017euju\u0107i preko 600 tisu\u0107a korisnika, obradio 7,45 milijuna tekstova s ukupno 1,74 milijarde rije\u010di, tj. u prosjeku 234 rije\u010di po tekstu. Ako se to pretvori u radne sate, ispada da je automatskom provjerom pravopisa tih 7,3 milijuna kartica korisnicima u\u0161te\u0111eno 363 tisu\u0107e dana, tj. ukupno gotovo 1700 radnih godina, ako kao parametre uzmemo 20 kartica teksta na dan i osmosatno radno vrijeme.<\/p>\n

Kao i godinu ranije, prema podacima koje daje Google Analytics, ne\u0161to vi\u0161e od 85 % korisnika dolazi iz Hrvatske, njih 7 % dolazi iz Bosne i Hercegovine, dok uslugu koristi i po 1 % korisnika iz Njema\u010dke, Srbije, Austrije i Slovenije. Najvi\u0161e je korisnika u dobnoj skupini od 25 do 35 godine (njih \u010detvrtina), no ove godine najmanje je korisnika mla\u0111ih od 24 godine (tek 10 %).<\/p>\n

Ukupno je sustav prona\u0161ao 4,86 milijuna razli\u010ditih pogre\u0161aka koje su se u tekstovima pojavile 30,32 milijuna puta, \u0161to zna\u010di da i dalje na svakih 60-ak ispravnih rije\u010di dolazi jedna pogre\u0161na.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e pogre\u0161ke<\/h3>\n

Top-lista gre\u0161aka nije se zna\u010dajno mijenjala u odnosu na posljednje godine: naj\u010de\u0161\u0107e se grije\u0161i pi\u0161u\u0107i “slijede\u0107i” umjesto “sljede\u0107i”, “rije\u0161enje” umjesto “rje\u0161enje”, “promjeniti” umjesto “promijeniti”, “mogu\u010dnost” umjesto “mogu\u0107nost”, “\u010de” i “\u010demo” umjesto “\u0107e” i “\u0107emo”, “ve\u010d” umjesto “ve\u0107”. Vrlo \u010desto korisnici uop\u0107e ne koriste dijakritike, \u0161to ne bismo trebali smatrati pravopisnom pogre\u0161kom, nego pripisati \u017eelji za brzim pisanjem, posebno na pametnim telefonima. Zamjetno je i \u010desto pisanje rije\u010di “svo” umjesto “sve”, “niko” umjesto “nitko”, “\u0161ta” umjesto “\u0161to”, “vjerovatno” umjesto “vjerojatno” ili “projekat” umjesto “projekt”. Pri vrhu je i pogre\u0161no pisanje negacije pa tako “ne bi” postaje “nebi”, a “ne znam” postaje “neznam”. “Sa mnom” \u010desto postaje “samnom”. O\u010dekivano, 10 % naj\u010de\u0161\u0107ih pogre\u0161nih rije\u010di pojavljuje se u gotovo polovici svih prona\u0111enih pogre\u0161aka.<\/p>\n

Usluga Ispravi.me osim klasi\u010dnih zatipaka ispravlja i \u010deste gramati\u010dke te stilske pogre\u0161ke – takvih je prona\u0111eno 300 tisu\u0107a, a pojavile su se 3,2 milijuna puta. U takve pogre\u0161ke ubrajamo sintagme “s obzirom da” (treba “s obzirom na to da”), “na taj na\u010din” (bolje je “tako”) ili “na na\u010din da” (bolje je “tako da”), “zajedno s” (naj\u010de\u0161\u0107e je dovoljno “s”), grozomorno “iz razloga \u0161to” (ispravno je “zato \u0161to”), iritantno administrativno “nismo u mogu\u0107nosti” (a lak\u0161e je napisati “ne mo\u017eemo”). Tu je i pogre\u0161na upotreba rije\u010di “ukoliko”, umjesto koje, ako ne dolazi u paru s “utoliko”, treba pisati “ako”. Korisnici grije\u0161e i kod pisanja futura (npr. “biti \u0107e” umjesto “bit \u0107e”). Pri vrhu ljestvice nalazi se i pogre\u0161no kori\u0161tenje prijedloga “s”, tj. “sa” te sintagma “da li”.<\/p>\n

Analiza vi\u0161egodi\u0161njih zapisa o ispravcima koje korisnici izabiru od ponu\u0111enih opcija (preko 33 milijuna pogre\u0161aka i ispravaka) pokazala je sljede\u0107e:<\/p>\n