Autor jezgrenog dijela sustava je dr.sc. Šandor Dembitz, pokojni profesor FER-a, koji je preminuo u veljači 2024. godine. U administraciji poslužitelja, testiranju i razvoju novih usluga pomaže mu prof. dr. sc. Gordan Gledec. U sklopu diplomskih i završnih radova na projektu sudjeluju studenti FER-a. Autor korisničkog sučelja je Ivan Srdić, nekadašnji student diplomskog studija FER-a. Stranicu je dizajnirao Tomislav Korman.

Kratka kronologija

1975.

Šandor Dembitz od rujna 1975. do veljače 1976. vodi tehnički dio posla ispravljanja Englesko-hrvatskog leksikografskog korpusa, koji je za svoje leksikografske potrebe dao izraditi Željko Bujas. Zbog unosa podataka putem flexowritera (pisaćeg stroja kojemu je izlaz bila bušena papirnata traka), Korpus je bio opterećen brojnim zatipkovno-pravopisnim pogreškama, što je Šandora ponukalo da problem njihova otkrivanja i ispravljanja pokuša riješiti programski. Prvi američki pravopisni provjernik pojavio se 1971. na Stanfordu i koristio je rječnik od 10 tisuća različnica.

1993.

Ranih devedesetih Šandor u sklopu svog doktorata razvija hrvatski mrežni pravopisni provjernik i daje mu ime Hascheck, što je akronim izveden iz punoga naziva “Hrvatski akademski spelling checker”. Godine 1993. nudi ga FER-u, a ubrzo zatim i cjelokupnoj javnosti kao uslugu elektroničke pošte. U prvom desetljeću postojanja sustav rapidno uči i značajno poboljšava svoju lingvističku funkcionalnost.

2003.

Nakon deset godina korištenja usluge e-mailom, Hascheck dobiva web-sučelje i postaje dostupan preko web-preglednika. Sljedećih godina na razvoju korisničkog sučelja i funkcionalnosti rade brojni studenti FER-a, a sustavom se koristi sve više ljudi.

2016.

Hašek nije sâm sebi svrhom. Koristi se za kreiranje hrvatskoga n-gramskoga sustava, statističkog opisa korištenja riječi u jeziku. N-gramski sustavi danas su pretpostavka za razvoj sofisticiranih prirodnojezičnih usluga (strojna tvorba, odnosno prepoznavanje govora, te strojno prevođenje), tako da se ovim putem stvara podatkovna podloga nužna za prevladavanje zaostajanja hrvatskog jezika u jezičnim tehnologijama.